Može, ali samo kao podrška čovjeku, ne kao zamjena. U kontrolisanim uslovima, gdje AI alat upozorava a odluku donosi stručnjak, dokazano je smanjenje grešaka u propisivanju. Bez tog okvira, isti tip alata postaje rizik. Razlika nije u tehnologiji, nego u tome gdje alat stoji u procesu.
Greške u propisivanju i izdavanju lijekova jedan su od najupornijih problema u zdravstvu. Pitanje više nije može li tehnologija pomoći, nego pod kojim uslovima pomaže, a pod kojim odmaže. Posljednje dvije godine donijele su prve ozbiljne dokaze, ne marketinške najave.
Šta pokazuje prvi veliki klinički dokaz?
Multicentrična randomizovana kontrolisana studija objavljena u časopisu International Journal of Medical Informatics 2026. godine obuhvatila je mrežu bolnica i ukupno 2.384 pacijenta nasumično raspoređena u dvije grupe. Jedna grupa je tretirana uobičajeno. Kod druge je AI alat, ugrađen u elektronski karton, u realnom vremenu provjeravao interakcije, doze, alergije i kontraindikacije dok ljekar propisuje terapiju.
Rezultati su konkretni. Greške u propisivanju pale su sa 6,83 na 3,47 na 1.000 dana boravka pacijenata, što je smanjenje od oko 49 %. Neželjene reakcije na lijekove smanjile su se za 47 %. Važno je i kako su ljekari reagovali: kada bi alat upozorio na opasnu kombinaciju ili alergiju, signal su uvažili u 95 od 100 slučajeva. Ono što čini ovu studiju značajnom nije samo brojka, nego to što se desila u sistemu sa resursima bližim našem regionu nego zapadnoevropskom.
Pomaže li AI i u kvalitetu kliničkog rasuđivanja?
Tu treba biti precizan, jer su dokazi o uticaju na samo rasuđivanje ljekara mješoviti. Randomizovana klinička studija objavljena u časopisu JAMA Network Open 2024. godine, na 50 ljekara, pokazala je da puki pristup jezičkom modelu uz uobičajene resurse nije značajno poboljšao dijagnostičko rasuđivanje u odnosu na kontrolnu grupu (razlika oko 2 procentna poena, P = 0,60). Poruka tog nalaza nije da alat ne vrijedi, nego da korist ne dolazi automatski od samog alata, već od toga kako je ugrađen u proces i koliko je osoblje obučeno da ga koristi. Upravo zato je okvir, a ne tehnologija, presudan.
Tu je i problem koji AI dobro adresira: polifarmacija. Sistematski pregled objavljen u časopisu The Lancet Healthy Longevity 2024. godine, na osnovu 87 studija, pokazao je da prevalenca polifarmacije među starijim odraslim osobama varira od 2,6 % do 86,6 %. Što više lijekova pacijent uzima, to je teže ručno pratiti sve moguće interakcije, a upravo tu je dosljednost mašine korisna.
Zašto „AI predlaže, farmaceut potvrđuje”?
Zato što ista tehnologija daje suprotne ishode, zavisno od okvira. Početkom 2026. godine organizacija za bezbjednost pacijenata ECRI stavila je zloupotrebu AI chatbotova na prvo mjesto liste tehnoloških rizika u zdravstvu za 2026. godinu. Isti tip alata koji u kontrolisanom okviru smanjuje greške postaje rizik broj jedan kada se koristi bez okvira, kao izvor istine umjesto kao pomoćnik.
Načelo „AI predlaže, stručnjak potvrđuje” zato nije slogan, nego radni princip. Alat može da skrene pažnju, izračuna, uporedi i upozori. Procjenu i odluku, sa punom odgovornošću, zadržava farmaceut ili ljekar. O tome kako se ta podjela uloga uklapa u svakodnevni rad pisali smo i u tekstu o tome kako vještačka inteligencija mijenja rad u apoteci. Za perspektivu pacijenta korisno je i pitanje smiju li pacijenti pitati ChatGPT o lijekovima.
Kako regulatori gledaju na AI kod lijekova?
Okvir se već gradi na nivou velikih agencija. Američka FDA je u januaru 2025. godine objavila nacrt smjernica za AI medicinske uređaje, sa pristupom koji prati cijeli životni ciklus proizvoda (total product life cycle), uz naglasak na transparentnost, kontrolu pristrasnosti i jasno definisan tok rada čovjek plus AI. Evropska agencija za lijekove (EMA) je u septembru 2024. usvojila reflection paper o upotrebi AI u životnom ciklusu lijeka, od razvoja do farmakovigilance, naglašavajući da nove tehnologije donose i nove rizike koje treba ublažiti radi bezbjednosti pacijenata. Svjetska zdravstvena organizacija je 2024. izdala smjernice za etiku i upravljanje velikim multimodalnim modelima u zdravstvu, sa preko četrdeset preporuka. Međunarodna farmaceutska federacija (FIP) je, u svom Statement of Policy o AI u farmaceutskoj praksi i pratećem AI toolkitu, istakla da integracija mora biti odgovorna, etička i regulisana, te da farmaceuti imaju ključnu ulogu.
Šta ovo znači za apoteke u našem regionu?
Znači da pitanje cijene i izvodljivosti više nije izgovor da se o temi ne razgovara, jer dokazi dolaze i iz sistema sličnih našem. Sljedeći korak nije nabavka alata, nego dogovor struke o tome šta od njega očekujemo. Ko definiše gdje alat smije da predloži, ko mora da potvrdi, ko snosi odgovornost kada zakaže i kako se provjerava da radi ispravno. To je razgovor koji bi struka trebalo da povede na vrijeme, kroz nastavne planove, kontinuiranu edukaciju i širu raspravu o reformi zdravstva.
Najčešća pitanja
Da li AI sam propisuje lijekove?
Ne. U dokazanim modelima AI samo provjerava i upozorava, dok terapiju propisuje ljekar, a izdavanje i savjetovanje vodi farmaceut.
Koliko pouzdani su dokazi o smanjenju grešaka?
Dolaze iz randomizovane kontrolisane studije, što je visok nivo dokaza. Rezultati su mjerljivi: oko 49 % manje grešaka u propisivanju i 47 % manje neželjenih reakcija u posmatranom okruženju.
Je li to primjenjivo kod nas?
Studija je sprovedena u sistemu sa resursima bližim našem regionu, pa je izvodljivost realnija nego što se obično pretpostavlja. Potreban je okvir za uvođenje, ne samo tehnologija.
Može li AI zamijeniti farmaceuta u provjeri terapije?
Ne. AI je podrška koja ubrzava i sistematizuje provjeru, ali procjenu pacijenta i konačnu odgovornost zadržava farmaceut.
Šta je najveći rizik?
Korištenje alata bez okvira, kao izvora istine umjesto pomoćnika. Upravo to je ECRI označio kao vodeći tehnološki rizik u zdravstvu za 2026.
Izvori
- Shakarbaev N, et al. AI-enhanced clinical decision support reduces medication errors and adverse drug events. International Journal of Medical Informatics, 2026;215:106457.
- Goh E, et al. Large Language Model Influence on Diagnostic Reasoning: A Randomized Clinical Trial. JAMA Network Open, 2024;7(10):e2440969.
- Nicholson K, et al. Prevalence of multimorbidity and polypharmacy. The Lancet Healthy Longevity, 2024.
- ECRI. Top 10 Health Technology Hazards for 2026 (2026).
- FDA. AI-Enabled Device Software Functions: Lifecycle Management (draft, januar 2025).
- EMA. Reflection paper on the use of AI in the lifecycle of medicines (septembar 2024).
- WHO. Ethics and governance of AI for health: large multi-modal models, 2024.
- FIP. Statement of Policy: Artificial Intelligence in Pharmacy Practice; An AI Toolkit for Pharmacy.
